Prirodno jedinjenje pronađeno u jagodama i drugom voću i povrću moglo bi pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem, sugerira novo istraživanje.
Istraživači sa Instituta za biološke studije Salk iz La Jolle u Kaliforniji i kolege otkrili su da je liječenje mišjih modela starenja fisetinom dovelo do smanjenja kognitivnog pada i upale mozga.
Viša autorica studije Pamela Maher iz Laboratorija za ćelijsku neurobiologiju na Salku i kolege nedavno su izvijestili o svojim nalazima u časopisu The Journal of Gerontology Series A.
Fisetin je flavanol prisutan u raznom voću i povrću, uključujući jagode, kaki, jabuke, grožđe, luk i krastavce.
Ne samo da fisetin djeluje kao sredstvo za bojenje voća i povrća, već su studije također pokazale da spoj ima antioksidativna svojstva, što znači da može pomoći u ograničavanju oštećenja ćelija uzrokovanih slobodnim radikalima. Pokazano je i da fisetin smanjuje upalu.
Tokom proteklih 10 godina, Maher i kolege proveli su niz studija koja pokazuju da antioksidativna i protuupalna svojstva fisetina mogu pomoći u zaštiti moždanih ćelija od efekata starenja.
Jedno takvo istraživanje, objavljeno 2014. godine, pokazalo je da fisetin smanjuje gubitak pamćenja na mišjim modelima Alzheimerove bolesti. Međutim, ta se studija usredotočila na efekte fisetina na miševe s porodičnom Alzheimerovom bolešću, za koju istraživači napominju da čini samo do 3 posto svih slučajeva Alzheimerove bolesti.
Za novo istraživanje, Maher i tim pokušali su utvrditi može li fisetin imati koristi od sporadične Alzheimerove bolesti, koja je najčešći oblik koji nastaje s godinama.
Da bi došli do svojih nalaza, istraživači su testirali fisetin na miševima koji su genetski inženjerski prerano starili što je rezultiralo mišjim modelom sporadične Alzheimerove bolesti.
Kada su prerano stari miši mi navršili 3 mjeseca, podijeljeni su u dvije skupine. Jedna grupa je hranjena dozom fisetina hranom svaki dan tokom 7 mjeseci, sve dok nisu navršili 10 mjeseci. Druga grupa nije dobila spoj.
Tim objašnjava da su u dobi od 10 mjeseci fizička i kognitivna stanja miševa bila ekvivalentna onima kod dvogodišnjih miševa.
Svi glodavci su bili predmet kognitivnih testova i testova ponašanja tokom studije, a istraživači su takođe procenili miševe na nivo markera povezanih sa stresom i upalom.
Istraživači su otkrili da su miševi stari 10 mjeseci koji nisu primali fisetin pokazivali porast markera povezanih sa stresom i upalom, a također su imali i znatno lošije rezultate u kognitivnim testovima od miševa liječenih fisetinom.
U mozgu neliječenih miševa istraživači su otkrili da dvije vrste neurona koji su obično protuupalni - astrociti i mikroglija - zapravo potiču upalu. Međutim, to nije bio slučaj kod desetomjesečnih miševa liječenih fisetinom.
Štoviše, istraživači su otkrili da su ponašanje i kognitivna funkcija tretiranih miševa usporedivi s onima kod netretiranih miševa starih 3 mjeseca.
Istraživači vjeruju da njihova otkrića ukazuju na to da fisetin može dovesti do nove preventivne strategije za Alzheimerovu bolest, kao i druge neurodegenerativne bolesti povezane sa starenjem.
"Na temelju našeg kontinuiranog rada, mislimo da bi fisetin mogao biti koristan kao prevencija za mnoge neurodegenerativne bolesti povezane sa starenjem, ne samo za Alzheimerovu bolest, i željeli bismo potaknuti rigoroznije istraživanje o tome", kaže Maher.
Međutim, istraživači napominju da su za potvrđivanje njihovih rezultata potrebna klinička ispitivanja na ljudima. Nadaju se udruživanju s drugim istražiteljima kako bi udovoljili ovoj potrebi.
„Miševi nisu ljudi, naravno. Ali ima dovoljno sličnosti za koje mislimo da fisetin opravdava pažljiviji pogled, ne samo za potencijalno liječenje sporadične AD [Alzheimerove bolesti], već i za smanjenje nekih kognitivnih efekata povezanih sa starenjem, generalno. "
Vrijeme objavljivanja: april-18-2020