Prirodni spoj koji se nalazi u jagodama i drugom voću i povrću mogao bi pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih bolesti povezanih s dobi, sugerira novo istraživanje.
Istraživači s Instituta za biološke studije Salk iz La Jolle u Kaliforniji i kolege otkrili su da je liječenje mišjih modela starenja fisetinom dovelo do smanjenja kognitivnog propadanja i upale mozga.
Viša autorica studije Pamela Maher iz Laboratorija za staničnu neurobiologiju na Salku i kolege nedavno su izvijestile o svojim nalazima u časopisu The Journal of Gerontology Series A.
Fisetin je flavanol prisutan u raznom voću i povrću, uključujući jagode, kaki, jabuke, grožđe, luk i krastavce.
Ne samo da fisetin djeluje kao sredstvo za bojenje voća i povrća, već su studije također pokazale da spoj ima antioksidativna svojstva, što znači da može pomoći u ograničavanju oštećenja stanica uzrokovanih slobodnim radikalima. Dokazano je i da fisetin smanjuje upalu.
Tijekom posljednjih 10 godina, Maher i kolege proveli su niz studija koja pokazuju da antioksidativna i protuupalna svojstva fisetina mogu pomoći u zaštiti moždanih stanica od posljedica starenja.
Jedno takvo istraživanje, objavljeno 2014. godine, pokazalo je da fisetin smanjuje gubitak pamćenja na mišjim modelima Alzheimerove bolesti. Međutim, ta se studija usredotočila na učinke fisetina na miševe s obiteljskom Alzheimerovom bolešću, za koju istraživači napominju da čini samo do 3 posto svih slučajeva Alzheimerove bolesti.
Za novo istraživanje, Maher i tim pokušali su utvrditi može li fisetin imati koristi od sporadične Alzheimerove bolesti, koja je najčešći oblik koji nastaje s godinama.
Da bi došli do svojih nalaza, istraživači su testirali fisetin na miševima koji su genetski inženjerski prerano starili, što je rezultiralo mišjim modelom sporadične Alzheimerove bolesti.
Kada su prerano stari miši mi navršili 3 mjeseca, podijeljeni su u dvije skupine. Jedna skupina je hranjena dozom fisetina hranom svaki dan tijekom 7 mjeseci, sve dok nisu navršili 10 mjeseci. Druga skupina nije dobila spoj.
Tim objašnjava da su u dobi od 10 mjeseci fizička i kognitivna stanja miševa bila jednaka onima kod dvogodišnjih miševa.
Svi glodavci bili su podvrgnuti kognitivnim testovima i testovima ponašanja tijekom istraživanja, a istraživači su također procijenili miševe na razinu markera povezanih sa stresom i upalom.
Znanstvenici su otkrili da su miševi stari 10 mjeseci koji nisu primali fisetin pokazivali porast markera povezanih sa stresom i upalom, a u kognitivnim testovima imali su i znatno lošije rezultate od miševa koji su liječeni fisetinom.
U mozgu neliječenih miševa istraživači su otkrili da dvije vrste neurona koji su obično protuupalni - astrociti i mikroglija - zapravo potiču upalu. Međutim, to nije bio slučaj kod miševa starih 10 mjeseci koji su liječeni fisetinom.
Štoviše, istraživači su otkrili da su ponašanje i kognitivna funkcija liječenih miševa usporedivi s onima kod netretiranih miševa starih 3 mjeseca.
Istraživači vjeruju da njihova otkrića ukazuju na to da fisetin može dovesti do nove preventivne strategije za Alzheimerovu bolest, kao i druge neurodegenerativne bolesti povezane s dobi.
"Na temelju našeg kontinuiranog rada, mislimo da bi fisetin mogao biti koristan kao preventiva za mnoge neurodegenerativne bolesti povezane s dobi, ne samo za Alzheimerovu bolest, i željeli bismo potaknuti rigoroznije istraživanje o tome", kaže Maher.
Međutim, istraživači primjećuju da su za potvrđivanje njihovih rezultata potrebna klinička ispitivanja na ljudima. Nadaju se udruživanju s drugim istražiteljima kako bi udovoljili ovoj potrebi.
“Miševi nisu ljudi, naravno. Ali postoji dovoljno sličnosti za koje mislimo da fisetin zaslužuje pomniji pogled, ne samo za potencijalno liječenje sporadične AD [Alzheimerove bolesti], već i za smanjenje nekih kognitivnih učinaka povezanih sa starenjem, općenito. "
Vrijeme objavljivanja: travanj-18-2020